Skip to content

Društvene mreže u mnogome utiču na naš današnji život. Razmislite koja je jedna od prvih stvari koje uradite kada ustanete? Ako iskreno odgovorite na ovo pitanje videćete da većina nas neizostavno izjutra proverava šta ima novo na društvenim mrežama koje koristi. Psihologija društvenih mreža je definitvno nešto što može da nam pojasni mnoge pojave vezane za njihovu sve veću popularnost. One su postali neizostavni deo naših života i u mnogome određuju i to kako doživljavamo sebe i druge u socijalnoj interakciji. Lajkovi su deo našeg samopotvrđivanja, ali i našeg odnosa prema ostalim članovima zajednice.

 

A šta bi se dogodilo kada bi lajkovali baš sve na društvenim mrežama?

 

Eksperimenta radi, programer Rameet Chawla je napravio skriptu koja je lajkovala sve fotografije koje prođu kroz njegov Instagram Feed. Rezultati ovog postupka su veoma interesantni:

 

  • Uvećavao je broj pratilaca za oko 30 dnevno
  • Bio je pozivan je na više žurki
  • Zaustavljali su ga na ulici ljudi koji su ga prepoznavali sa Instagrama
  • Dobijao je dosta poruka od prijatelja koji su ga ohrabrivali da postavlja više slika.

Lajkovi, komentari i poruke koje delimo na društvenim mrežama se često čine nevažnim, ali su važni. Oni dodiruju neke od elemenata koji nas čine ljudima: naša nadanja, želje, teskobe i radosti.

Psihologija društvenih mreža

Šta ako bi nam psihologija društvenih mreža koristila da se približimo klijentima, pružimo im više od onoga što žele i stvorimo bolju povezanost sa njima?

Biologija društvenih mreža: dopamin i oksitocin

Privlačna zavisnost koju izazivaju društvenih mreža ima i svoju biološku osnovu. To je zahvaljujući dvema hemikalijama koje proizvodi naš mozak: dopamin i oksitocin.

Naučnici su nekada smatrali da je dopamin samo hormon za uživanje, ali sada znamo da je on zapravo odgovoran za stvaranje želje. Dopamin uzrokuje da tražimo i želimo. Privlačnost dopamina koju stvaraju društvene mreže je toliko jaka da su studije pokazale da je teže ljudima da se odupru tvitovanju negoli cigaretama i alkoholu.

 

Tu je i oksitocin koji se četo naziva i „hormon zagrljaja ”, jer se oslobađa kada se ljudi ljube ili grle….Ili …tvituju. Za 10 minuta provedenih na društvenim mrežama nivo oksitocina može porasti za 13% – porast jednak kod nekih ljudi na dan njihovog venčanja.

Svo raspoloženje koje dolazi od oksitocina: smanjen nivo stresa, osećaj ljubavi, poverenja, empatija i velikodušnost, takođe dolazi i sa društvenim mrežama.

 

Kao rezultat toga, korisnici društvenih mreža su pokazali više poverenja od prosečnog korisnika interneta. Tipičan korisnik Fejsbuka  za čak 43% više od običnog internet korisnika misli da se većini ljudi može verovati.

 

Dakle, osim dopamina i oksitocina, i učestvovanje na društvenim mrežama ne samo da donosi puno lepih osećanja, nego i stvara konstatnu želju za još interakcije.

Delovanje na društvenim mrežama

Pogledajmo neke od glavnih aktivnosti na društvenim mrežama i otkrićemo koji psihološki mehanizmi bivaju pokrenuti svakom od njih.

Zašto postavljamo sadržaj na društvene mreže?

Ljudi jednostavno vole da pričaju o sebi ili o onome što se stvar njihovog interesovanja. Oni posvećuju oko 30 do 40% vemena govoreći sami o sebi. Ali taj procenat raste na čak 80% kada su u pitanju društvene mreže. Zašto je to tako? Razgovor licem u lice je pomalo haotičan i podrazumeva emocionalno uključivanje – nemamo vremena da razmišljamo o tome šta i kako da kažemo, često moramo da čitamo gestikulacije lica i tela ne bi li uvideli reakciju sagovornika. Online imamo  vremena da uređujmo i usavršavamo ono što pišemo i što želimo ka kažemo. To je ono što psiholozi nazivaju samopredstavljanje: pozicioniranje na način na koji želite da vas vide.

Osećaj koji dobijamo od samopredstavljanja je toliko jak da gledanjem vlastitog Fejsbuk profila povećavamo samopoštovanje. Ono što je takođe zanimljivo za trgovce je da je najzastupljniji način na koji vršimo samopredstavljanje kroz stvari koje kupujemo ili posedujemo.

 

Intezitet emocija koji ljudi mogu da osete prema svojim omiljenim brendovima kao rezultat toga je neverovatan. Volonterima su u eksperimentu pokazane dve slike: jedna sa logoom za brend koji vole i druga slika njihovih partnera ili najbližih prijatelja. Njihovo fiziološko uzbuđenje prema logotipu bilo je intenzivno kao i uzbuđenje gledanja na sliku njihovog najbližeg prijatelja.

 

Stvari, a samim tim i brendovi, predstavljaju dobar deo onoga što nas određuje. Dakle, neophodno je da shvatite koje težnje budi vaš brend sa kojima se vaši klijenti mogu identifikovati.

Zašto delimo tuđe sadržaje na društvenim mrežama?

Ako toliko volimo da pričamo o sebi, šta je to što nas navodi da podelimo nešto tuđe?

Prenošenje informacija je poriv koji se nalazi duboko u nama. Sama misao o deljenju aktivira centar za nagrađivanje našeg mozga, čak i pre nego što bilo šta uradimo.

Samopredstavljanje i jačanje odnosa

Kao prvo vratimo se na samu sliku koju imamo o sebi: 68% ljudi kaže da dele stvari na društvenim mrežama da bi drugi zapravo mogli bolje da osete ko su oni zaista i do čega im je najviše stalo. Međutim, najveći razlog zbog kojeg delimo sadržaj na mrežama su drugi ljudi. 78% ljudi se izjasnilo kako deli stvari zato što im to pomaže da ostanu povezani sa ljudima.

 

Kada delimo dobar sazdržaja dobijamo društvenu potvrdu naše aktivnosti. 62% ljudi kaže da se bolje osećaju kada ljudi pozitivno reaguju na ono što objavljuju na društvenim mrežama

Fejsbuk sa više od 2 milijarde aktivnih korisnika mesečno je odličan primer platforme na kojoj ljudi vole da lajkuju. U stvari, od kad je Fejsbuk implementirao lajk dugme korišćeno je više od 1,13 triliona puta, a taj broj se povećava iz dana u dan.

 

Mi ovo radimo zato što želimo da održimo odnose. Kada međusobno lajkujemo objave, dodajemo vrednost uzajamnom odnosu i pojačavamo bliskost.

Zašto lajkujemo na društvenim mrežama?

Ovako stvaramo efekat reciprociteta. Osećamo se obaveznim da uzvratimo ljudima koji su nam nešto dali.  Jedan sociolog poslao je 600 božićnih čestitki potpunim strancima. Zanimljivo je to da je dobio čak 200 odgovora nazad. To je moć reciprociteta.

 

Sličanu pojavu zapažamo i na Instagramu. Kada god primite lajk ili komentar, verovatno ćete osećati potrebu da uzvratite nekom interakcijom.

Većina trgovaca je mišljenja da su razgovori sa klijentima veoma važni. Angažovanje i što je moguće više interakcija je ono što gradi dugoročno poverenje.

 

Zato je iznenađujuće otkriti da se korisnici ne osećaju isto. Istraživanje koje je sprovedeno među više od 7.000 potrošača otkrilo je da samo 23% njih kaže da ima vezu sa brendom. Od onih koji su to učinili, samo 13% je navelo česte interakcije sa brendom kao razlog za vezu. Potrošači kažu da su zajedničke vrednosti mnogo veći pokretač odnosa.

Zašto komentarišemo?

Ovo nikako ne znači da komentari nemaju snagu. Zapravo oni mogu biti veoma korisni. Postoji fenomen po kome je naše čitavo iskustvo pod uticajem toga da li i kako ga delimo sa drugima. 85% nas smatra da čitanje odgovara drugih ljudi na neku temu pomaže da razumemo i obradimo informacije i događaje. Ovo faktički znači da komentari imaju moć da utiču na naše razmišljanje.

 

U suštini, svaki komentar o vama, bilo gde online, je za potrošača odraz onoga što ste vi. To je način na koji mozak potrošača radi.

Do sada smo samo zagrebali površinu onoga što je zanimljivo i jedinstveno kod društvenih mreža. Zaronimo dublje u neke intrigantne fenomena za trgovce.

Fenomen društvenih mreža: selfiji, emotikoni i nostalgija

Kroz istoriju portreti su bili pitanje statusa i uticali su na način na koji je naš imidž opažen.

Psihološki koncept kaže da nikada ne možemo zaista da vidimo sebe same – potrebno nam je refleksija drugog da bismo razumeli ko smo.

Selfiji su veoma popularni zato što više pažnje posvećujemo licima nego bilo čemu drugom.

Slika profila je prvo mesto koje privlači pogled na Facebook-u i drugim sajtovima društvenih mreža.

Selfi ludilo

Na Instagramu slike sa ljudskim licima imaju 38% veću šansu da dobiju lajkove i 32% veću verovatnoću da će privući komentare.

Studije praćenja očiju pokazuju da online, mi pratimo oči ljudi koje vidimo na ekranu.

Gledanje lica takođe može stvoriti empatiju. U eksperimentu su fotografije lica pacijenata dodate u doktorske dosijee i utvrdilo se da su fotografije pacijenata poboljšale način na koji su pacijenti tretirani.

Za brendove, postoji mnogo načina da se iskoristi moć selfija.

Većina nas nije svesna toga, ali mi oponašamo izraze drugih prilikom razgovora. To je „emocionalna zaraza“, i ovo je važan način na koji gradimo povezanost.

Online, mi stvaramo taj presudni element empatije koristeći emotikone.

10 milijardi emotikona se šalje širom sveta svaki dan.

Moć emotikona

Postoji snažna veza između korišćnja emotikona i moći društvenih mreža.

Petogodišnja analiza u društvenim medijima pokazala je da su emotikoni zajednički faktor među uticajnim i popularnim društvenim mrežama.

Studija u kojoj su učesnici razgovarali online sa različitim tipovima stručnjaka utvrdila je da su učesnici ocenili stručnjake prijateljskijim i kompetentnijim kada su koristili emotikone u svojoj komunikaciji.

Postoji mnogo zabavnih načina za uključivanje emotikona u marketinške kampanje. Brendovi kao što su Ikea, Coca-Cola, Burger King stvorili su čak i svoje vlastite brendirane emotikone za svoje fanove.

Stručnjaci smatrauj da ih korisnici vide na zaista jedinstven način – kao samoizražavanje, a ne oglašavanje.

Društvene mreže i nostalgija

Ponekad se društveni mediji – a i život – kreću tako brzo da želimo da se stvari uspore.

Ovde nastupa nostalgija, i ova čežnja za prošlošću može biti neverovatna strategija za moderan marketing na društvenim mrežama. Nostalgija je univerzalna u svim kulturama i daje nam osećaj društvene povezanosti, osećaja ljubavi i zaštite.

Taj osećaj čini da drugačije razmišljamo u vezi novca. Kada se od ljudi traži da razmišljaju o prošlosti, veća je verovatnoća da daju novac drugima i da su spremni da plate više za proizvode.

Čini se da je današnje vreme nostalgija izreženija nego ikad. Ne morate imati stotine godina istorije da biste koristili nostalgiju u marketingu. Sve što vam je potrebno je vremenski period za kojim će vaše ciljano tržište biti nostalgično.

Uvidom u analititku i demografiju društvenih mreža možemo utvrdiiti koji period treba potencirati u kreiranju sadržaja za društvene mreže.

Karakter društvenih mreža: svetla i tamna strana

Ako ćemo govoriti o psihologiji društvenih mreža ne možemo ignorisati studije o njihovim negativnim uticajima. Neki kažu da nas čine usamljenijim, izolovanijim, depresivnijim.

 

A nauka koja stoji iza toga je veoma realna – s tim da nas društvene mreže ne menjaju sami po sebi; one su samo produžetak naših već postojećih  tendencija.

 

Svi mi imamo tendenciju da procenjujemo svoju vrednost tako što se poredimo sa drugima.

 

To može dovesti do osećaja nesigurnosti – pogotovo na Facebook-u, gde delimo naše najlepše vesti, konstantno se poredići sa nizom drugih sličnih sadržaja.

 

Ali sa druge strane društvene mreže mogu i da nas ujedine. Ako ste ikada podelili informacije o gubitku ili ličnom izazovu na društvenim mrežama, možda ste iskusili jaku podršku koja može doći od prijatelja, pa čak i onih od kojih to možda niste očekivali. Kada se osećamo nesigurno, okretanje Facebook-u nudi više komfora nego bilo koja druga vrsta samopotvrđivanja. Provođenje vremena na društvenim mrežama povezano je sa virtualnom empatijom, koja se prenosi u stvarni svet.

Za još vesti i interesantnih priča iz digitalnog marketinga posetite našu blog stranu ili zapratite naš Instagram profil.

 

Izvor: buffer.com

Made by  Andrej Jovanović – Account Manager @Digitizer 

                Nebojša Radovanović – SEO Expert @Digitizer 

Sign Up Now.

Follow.

Chat.

Contact Form.

    ime i Prezime*
    Email*
    Da li želite da ostavite broj mobilnog telefona?*
    Broj mobilnog telefona
    Kompanija/Organizacija*
    Website
    Šta je potrebno Vašoj kompaniji/organizaciji?
    Da li znate koje rezultate želite da postignete?*
    Koje rezultate želite da postignete?


    Mobile & Mail.

    Back To Top