Skip to content

Kao sve tehnologije tako i proces štampe i same pripreme za štampu vremenom su znatno pojednostavljeni. Kompjuterske tehnologije i dostupnost grafičkih programa omogućili su prilično jednostavan, “user friendly” pristup  ovoj oblasti kao i veliku uštedu vremena i materijala u samom procesu. Ipak postoji niz pravila koja treba ispoštovati kada je u pitanju priprema za štampu kako bi pre svega dobili zadovoljavajući kvalitet štampanog materijala, a na kraju krajeva i olakšali komunikaciju sa štamparom.

slika komponentni potrebnih za štampu sa natpisom primeprema za štampu u sredini slike

Kako se pravi priprema za štampu?

Za početak treba razlikovati vektorsku i rastersku grafiku.

Vektorska grafika koristi matematičke funkcije, odnosno vektore, kako samo ime kaže, za iscrtavanje željene slike. Ovakva vrsta grafike je najzahvalnija za štampu. Fajlovi su prilično “laki” jer nose mali broj informacija. Nezamenljiva je prilikom izrade logotipa, fontova, piktograma, ikonica… Najpoznatiji i ujedno najprofesionalniji kompjuterski programi za ovu vrstu grafike su Adobe Illustrator i Corel Draw, dok su vektorski formati fajlova: ai, cdr, eps, cmx pa do nekle i pdf. Ipak kada se radi o prikazu i obradi fotografija za štampu vektorska grafika je prilično neupotrebljiva i tada koristimo rastersku grafiku.

Rasterska grafika (Bitmap) koristi kvadratiće ili ti tačke za prikaz odnosno, čuli ste, pixele. Ono što je najvažnije da zapamtite je da rezolucija fotografije za štampu mora biti 300 dpi (dots per inch) u razmeri 1:1. Kod većih formata (bilbord, city light, roll up…) toleriše se i nešto niža rezolucija zbog udaljenosti sa koje se gledaju. Od prikaza na ekranu do štampe rasterska grafika jenašla primenu pa se može reći da je i najzastupljenija. Ovkava grafika nosi puno informacija i što je veća rezolucija (dpi) fajlovi su teži. Zbog toga rasterskom grafikom se može prikazati puno detalja. Dakle nije greška ukoliko rasterskom grafikom prikažete I grafičke elemente kao što su logotipi, fontovi… dok god se držite pomenute rezolucije od 300 dpi. Što se tiče kompjuterskih programa za sada je Adobe Photoshop bez ozbiljnije konkurencije za obradu slika u rasteru.

Rasterski formati kompjuerskih fajlova su: psd, png, jpg, gif… pa I opet gore pomenuti pdf.

prikaz koji ilustruje razliku između rasterske i vektorske grafike

Dakle jasno se nameće da će vam štampar ubedljivo biti najzahvalniji ukoliko mu pripremu dostavite u pdf formatu sa ispoštovanim parametrima za štampu.

Priprema za štampu zavisi najviše od tehnologije koju ćete koristiti a opet tehnologija zavisi od tiraža i podloge na koju se štampa.

 

Šta je još važno da znate prilikom pripreme za štampu?

Priprema za štampu uvek mora biti u CMYK-u sa izuzetkom vektorske grafike gde možete koristiti i PANTONE® boje. CMYK je skraćenica za 4 nijanse čijom se kombinacijom može izvesti preko 16000 različitih boja. Nijanse boja su C – cyan (plava), M – magenta (crvena), Y – yellow (žuta) i K – key (crna), takođe je za proces štampe preporučljivo da podloga bude bela.

Crna uvek mora biti 100% K, nikako izvedena iz sve 4 boje. Takođe je važno da se crna štampa preko drugih boja a ne da se “urezuje” kao druge boje. Štamparskom terminologijom na koristi se termin na engleskom jeziku “black overprint”.

Što se tiče pravila vezanih za duži sitan tekst važno je da bude u jednoj boji (nikako svako slovo druge boje). Takođe ne treba štampati duži sitan tekst u rasteru (rasterska grafika) ili u negativu. Na kraju sav tekst treba pretvoriti u “krive” jer se može desiti da štamparije nemaju font koji ste koristili prilikom dizajna.

U napred treba isplanirati format (dimenziju) tabaka i to obavezno napomenuti štamparu. Najčešće se koristi A4 format koji koriste i stoni štampači pa “proof” (probni primerak) možete odštampati bilo gde i time smanjiti greške i neželjene efekte. Što se formata tiče važno je da napravite prepust od 5mm i ne stavljati nikakve važne informacije 5mm unutar dizajniranog formata jer se prilikom sečenja tabak može pomeriti i time “odseći“ neku važnu informaciju ili napraviti neželjenu belu liniju na ivici formata.

Ovo su samo neka od opštih pravila koja treba ispoštovati koja se najčešće koriste prilikom offset štampe ali u velikoj meri važe i za druge tehnologije. Offset se najčešće koristi kao primer jer se koristi kod velikih tiraža sa najvećim brojem strana i samim tim greške nose velike gubitke vremena a možda čak i materijala pa treba biti najoprezniji.

Ono što ljude zbunjuje je i terminologija štampara koja najviše vuče korene iz nemačkog jezika. Kratkim osvrtom na istoriju i opštu kulturu dođemo do Gutenberga i Nemaca kao pionira štampe, pa nas ova informacija ne čudi kao sami izrazi.

tabela za određivanje grafičkih oznaka

Koji su to izrazi (po azbučnom redu):

Bigovanje – utiskivanje mehaničke linije po kojoj se štampani proizvod sa čvršćom podlogom lakše savija. Najbolji primer su fascikle…

Blindruk – Reljefni otisak koji se stvara pomoću metalnog klišea nalik pečatu. Najbolji primer su rokovnici (korice), diplome, povelje…

Cajtne – Smernice za štampara gde treba seći ili savijati tabak.

Ferlauf – Čućete ga kod starijih majstora a nama novijim generacijama poznat kao gradient. Inače predstavlja rasterski prelaz neke boje.

Grajfer – Deo tabaka koji se ne vidi kod finalnog proizvoda a služi za neke dodatne informacije štamparu na tabaku. Isto se koristi za mehaničko pomeranje tabaka a da se ne ošteti otisak.

Kaširanje – Lepljenje odštampanog papira ili folije na čvršću podlogu. Najčešće se koristi kod štampe ambalaže…

Klamovanje – Spajanje tabaka klamericom (heftanjem) kod brošura sa malim brojem strana.

slika tipografske lupe

Lajmovanje – Lepljenje, spajanje tabaka knjižnog bloka kod kataloga sa većim brojem strana.

Perforacija – Bušenje niza rupica ili linijica po kojoj se jedan deo odcepljuje od drugog. Primer poštanske marke ili računa.

Proof – Za razliku od većine ovo je reč engleskog porekla i označava prvi probni otisak.

Ricovanje – Isecanje prvog sloja nalepnice. Koristi se kada postoji više nalepnica na jednom tabaku.

Rikna – Odštampani deo preko lajmovanog dela knjižnog bloka. U bibliotekama su knjige uglavnom naslagane tako da im se vidi samo rikna.

Špigl – Kod nas poznatije kao košuljica ili maketa kako će izgledati konačan proizvod. Najčešće se prati raspored strana ili članaka po špiglu.

Štancovanje – Sečenje grafičkog materijala po određenom karakterističnom obliku. Štancna je linija po kojoj se označava taj oblik. Najčešće se koristi kod štampe kartonske i papirne ambalaže.

 

Digitizer pruža sve usluge vezane za grafički dizajn, pošaljite nam upit i kontaktirajte nas!

Made by Sava Spasić – Senior Graphic Designer @Digitizer

Sign Up Now.

Follow.

Chat.

Contact Form.

    ime i Prezime*
    Email*
    Da li želite da ostavite broj mobilnog telefona?*
    Broj mobilnog telefona
    Kompanija/Organizacija*
    Website
    Šta je potrebno Vašoj kompaniji/organizaciji?
    Da li znate koje rezultate želite da postignete?*
    Koje rezultate želite da postignete?


    Mobile & Mail.

    Back To Top